Objavljen je 1. ovogodišnji broj Službenog glasila Grada Knina. U ovom broju se, između ostalog, nalaze: PRAVILNIK o izmjenama i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina; PLAN PRIJMA u službu u upravna tijela Grada Knina za 2026. godinu itd.
Rano jutros, iznenada, u 73. godini života umrla je naša sugrađanka, spisateljica Katica Madžar.
Katica Madžar rođena je 8. ožujka 1951. godine u Kninu. Bila je studentica Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu kada je 30. srpnja 1975., u dobi od 24 godine, iznenada ostala nepokretna. Uzrok i prava dijagnoza njezine bolesti ni danas nisu poznati.
Gotovo četiri desetljeća o njoj se s ljubavlju brinula majka, sve do 2014. godine, kada su zajedno preselile u Dom za starije osobe u Kninu. Nakon majčine smrti 2017. godine teško obolijeva od obostrane upale pluća koju jedva preživljava.
Svoje dnevničke zapise, koje je godinama vodila, zahvaljujući nećakinji Vedrani Madžar, prvi put predstavlja javnosti u prosincu 2023. godine.
Na inicijativu Narodne knjižnice – Knin, Vedrana Madžar 2024. godine pretipkava rukopis, čime započinje proces nastanka knjige “Sve je onako kako mora biti” koja je objavljena i promovirana u travnju 2025. godine.
Katičin mir i snaga duha u prihvaćanju sudbine potiče one koji su čitali njenu knjigu na razmišljanje i na preispitivanje vlastitih životnih postulata i ideja što bi život i sreća uistinu trebali biti. Njena knjiga ima i terapeutsku moć – može biti oslonac i melem svima koji se nađu u teškim životnim situacijama.
Najbolje je Katičinu knjigu opisala njena urednica Jelena Lojić Pokrovac. Donosimo samo dio predgovora:
“Postoje knjige koje ostavljaju trag u nama, ne zbog svoje duljine ili velikih riječi, već zbog tihe, gotovo neprimjetne snage kojom nas obuhvate. ‘Sve je onako kako mora biti’ Katice Madžar upravo je takva knjiga – nenametljiva, a monumentalna u svojoj poruci. Ovo je knjiga života – knjiga o prihvaćanju, poniznosti, strpljenju i ljubavi. Ova knjiga svojim stilom i sadržajem predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj književnosti. I premda knjiga možda nije obimna, njezina snaga izbija iz svakog retka. Ovo je djelo koje ostavlja trag, koje nas mijenja.”
Knjiga je predstavljena 23. 4. prošle godine na Svjetski dan knjige. Bio je to događaj za pamćenje, prepun emocija i dobre energije i bilo je to najposjećenije predstavljanje knjige u prostoru kninske knjižnice – ikada. A knjiga je rasprodana u roku od 24 sata.
Nažalost, devet i pol mjeseci nakon promocije knjige, Katica nas je napustila. Knin je zadužila svojom veličanstvenom knjigom, a sve nas koji smo je poznavali svojim osmijehom, dobrotom, blagošću i snagom duha.
Ako postoji raj, ne poznajem nikoga tko je više zaslužio biti u njemu.
Stariji ljudi se sjećaju kad je Ivan Gudelj 1985. godine protiv Dnjepra u Kupu UEFA odnio i suparničkog igrača i metar kubni terena i krticu s obitelji i zabio gol za Hajduk. Oni još stariji se sjećaju – kad je bubnjar grupe The Who Keith Moon uništio i zapalio bubnjeve na kojima je odsvirao sjajan koncert.
E, Robert Kurbaša je večeras odnio i metar kubni terena i zapalio bubnjeve i zabio gol i ostavio srce na terenu. Kad glumac to napravi, a posebno kad to radi u monodrami prema prozi Tina Ujevića – progovarajući o smislu, o ljubavi, o ženi, o vlastitoj dobroti i lošoti (da upravo sam izmislio riječ) – onda su oni u publici koji su svjedočili ovome – sretnici.
Sjajni glumac Robert Kurbaša je nakon predstave izgledao kao netko tko je iskopao pedeset metara kanala – apsolutno iscrpljeno, a ljudi koji su odlazili s predstave imali su smiješak na licu. Što ti je život…
Potresnu temu o stradanju djece tijekom opsade Sarajeva iznijela je večeras u knjižnici Sarajka Mensura Burridge, na tipičan sarajevski način, istovremeno i duboko emotivan i tužan, ali s druge strane i – duhovit i humorističan. Valjda je tako nešto moguće samo kad se radi o Sarajevu i Sarajlijama.
Mi, djeca Sarajeva naziv je knjige koju je Mensura predstavila i o kojoj je pričala s kninskom publikom vrativši nas sve skupa u nešto što smo svi očito potisnuli i izgurali iz sjećanja.
I ta djeca, akteri opsade – također su sve to potisnuli, nikad ne pričaju o opsadi i prave se da se to nikad nije dogodilo. No, Mensura ih je okupila da im ta sjećanja istrgne iz zaborava i pretoči ih u moćnu knjigu koja će ostati opomena za buduće generacije, a nadam se i obvezno lektirno štivo za učenike na ovim prostorima.
Monodrama Ispit savjesti dio je autorskog projekta glumca Roberta Kurbaše, koji uz to što se pojavljuje na sceni, potpisuje scensku prilagodbu i režiju.
Kralježnica predstave je istoimeni esej Tina Ujevića oko kojega je Kurbaša vješto isprepleo druge Ujevićeve prozne tekstove pa se na sceni, u obraćanju samome sebi, ali istodobno i publici, dotiče svevremenih tema, tema bliskih i suvremenom čovjeku.
Kurbaša postavlja pitanja, ona ista koja je postavljao i Ujević – o moralu, religiji, odnosu žene i muškarca, prijateljstvu, iluzijama i stvarnosti, tražeći odgovore na izazove vlastite savjesti.
Ova je predstava borba sa samim sobom, dijalog s vlastitom savješću. Na ispitu nisu samo pisac i glumac, već na čudesan način koji nudi kazališna igra, na scenu pristupa i svaki gledatelj, pa Kurbašin Ispit savjesti postaje vrtlog mnogih savjesti s jasnim ciljem – učiniti nas boljim ljudima.
Predstava će se održati 4. veljače u 19 sati u Staroj knjižnici.
O povijesti opsade Sarajeva mnogo se pisalo i govorilo, ali ova je knjiga doprinos nikada dostatno ispričanoj stvarnosti i sudbinama najmlađih stanovnika grada pretvorenog u logor.
Sazdana je od niza sjećanja nastavnika i učenika iz tog vremena, danas vremešnih umirovljenika i odraslih mladih ljudi, koji su unatoč pogibelji, gladi, smrzavanju, bez struje, plina i vode, u nedostatku osnovnih uvjeta za život, još manje za školsku nastavu, pronalazili način da u neciviliziranom okružju više od tri godine uporno dokazuju kako ubijanje ne može ubiti potrebu za učenjem, knjigom, glazbom, likovnošću, pokretom, svemu što pojedinca čini civiliziranim bićem.
Autorica Mensura Burridge ne imenuje agresora, ne komentira ga, ne ulazi u glave onih koji imaju prst na okidaču snajpera vrebajući djecu u igri ili na putu do improviziranih učionica. Zanima je preživljavanje običnih ljudi u neljudskim uvjetima i knjiga utoliko brutalnije optužuje i svjedoči o besmislu ratovanja svedenog na puko ubijanje civila.
Predstavljanje knjige “Mi, djeca Sarajeva” održat će se u petak 30. siječnja s početkom u 19.30 sati u Narodnoj knjižnici-Knin.
Večerašnji susret čitateljskog kluba protekao je u znaku pridruživanja novih članica, ali i oprečnih doživljaja romana “Baš kao ti” Nicka Hornbyja. Upravo je ta raznolikost čitateljskih reakcija potaknula živu i sadržajnu raspravu.
Dio članica nije bio posebno impresioniran ni samom knjigom ni ljubavnom pričom koja se nalazi u središtu radnje, smatrajući je predvidljivom ili nedovoljno snažnom. S druge strane, neke su čitateljice u romanu prepoznale dublju poruku i slojevitost koja nadilazi klasičnu romantičnu priču.
Iako se na prvi pogled može učiniti laganim i površnim štivom, roman se bavi važnim društvenim temama i odnosima – klasnim razlikama, rodnim ulogama, političkim stavovima i očekivanjima okoline, moglo se čuti u večerašnjoj raspravi. Glavni ženski lik, nakon rastave, nalazi se u potrazi za vlastitim identitetom i novim smislom, suočavajući se pritom s brojnim osudama i predrasudama društva. Njezino iskustvo otvara pitanja o položaju žene srednjih godina, slobodi izbora i pravu na novi početak.
Ovaj put ostavit ćemo svakom ponaosob tko se uhvati u koštac s ovim romanom da zaključi odgovara li više klasičnoj ljubavnoj priči ili se ipak iza svega krije i društvena kritika.
U Narodnoj knjižnici – Knin večeras je otvorena izložba Zidnih novina, koja kroz temu „Sjećanja na kninski rock & roll“ oživljava bogatu i živu glazbenu prošlost grada. Izložba je dio projekta Zidne novine / Demokratizacija kulture sjećanja u Kninu / 2025.
Postav okuplja fotografije, zapise i osobne priče Kninjana i Kninjanki koji su sudjelovali u stvaranju lokalne rock scene, ali i onih koji su je pratili i pamte kao važan dio identiteta grada. Materijali su prikupljani tijekom susreta s građanima održavanih tijekom protekle godine.
Posebnu vrijednost izložbi daje činjenica da su urednici Zidnih novina učenici Srednje škole Lovre Montija Knin, koji projekt realiziraju u suradnji s Narodnom knjižnicom Knin i umjetničkom organizacijom Otvoreni likovni pogon, dok je nositelj projekta Udruga Porta.
Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 22. veljače.
Učenici Područne škole Golubić posjetili su nas s ciljem upoznavanja s načinom rada muzeja i različitim vrstama muzeja. Tijekom susreta koristili smo knjižničnu građu koja obrađuje ovu temu, kroz koju su učenici stekli nova znanja o ulozi i važnosti muzeja u očuvanju kulturne baštine.
Posebno zanimljiv dio posjeta bilo je virtualno razgledavanje nekih poznatih muzeja, što je učenicima omogućilo da na zanimljiv i suvremen način dožive muzejske zbirke iz udobnog dječjeg kutka knjižnice.
Na samom kraju susreta učenici su pokazali svoju kreativnost crtajući radove na temu onoga što bi, prema njihovom mišljenju, bilo vrijedno izložiti u muzejima. Radovi su pokazali maštovitost i razumijevanje sadržaja o kojima smo razgovarali.
